Grad koji morate posjetiti. Zovu ga mjesto susreta Istoka i Zapada, evropski Jerusalem. Još mnogo toga pripisivano je ovom gradu kroz stoljeća njegove burne historije, tokom koje su se u njemu susretale različite civilizacije, kulture i religije, ali svi će se složiti s tim da je to grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim i u koji se ljudi, ma odakle dolazili, uvijek rado vraćaju. Baš kao što narodna izreka kaže – «ko se jednom napije vode sa Baščaršije taj će se uvijek vraćati u Sarajevo».

Na području današnjeg Sarajeva postojale su naseobine još od mlađeg kamenog doba (neolita), a do danas su sačuvani brojni tragovi velikog neolitskog naselja Butmir. Srednjovjekovlje je ostavilo značajne spomenike i kulturna dobra, a posebno su značajni stećci, kao specifični spomenici Crkve bosanske, čiji su reprezentativni primjerci izloženi u Zemaljskom muzeju.

Samo ime Sarajevo prvi put se pojavljuje u XV vijeku, tačnije 1462 g. u dokumentu o Isabegovoj vakufnami (zadužbinska povelja). Tako da se s pravom može reći da je temelje urbanog Sarajeva postavio Isabeg Ishaković. Na padinama oko Bentbaše, rukovodeći se principima privrednog podizanja svoga vojnog sjedišta, podigao je musafirhanu (gostionica), most i han (prenoćište), a za higijenske potrebe vodovod i hamam (tursko javno kupatilo). Trgovački centar grada bila je Baščaršija sa svojim uličicama koje su nazvane po različitim zanatima (esnafi) pa i danas većina nosi te nazive kao što su: abadžiluk, bravadžiluk, sarači, kazandžiluk, čizmedžiluk, sagrdžije, kujundžiluk, samardžije, mlini, kundurdžiluk, kovači... Baščaršija je danas jezgro starog dijela grada i turistima najzanimljiviji dio Sarajeva.

Stoljećima su se u Sarajevu susretale i prožimale različite kulture i uticaji, ali i različite religije, tako da jedno od najpoznatijih obilježja Sarajeva predstavlja činjenica da se tu na malom prostoru, doslovno jedni pored drugih, nalaze vjerski objekti četiri velike religije – islama, pravoslavlja, katoličanstva i judaizma. Značajan doprinos razvoju grada, a posebno njegovoj kulturi, dali su i sefardski Jevreji koji su se tu doseljavali iz Španije (počevši od XVI stoljeća). Najznačajniji trag njihove kulture koji se čuva na ovim prostorima ali i najznačajniji kulturni spomenik uopće koji se čuva u Sarajevu i BiH je Sarajevska Hagada. Uostalom, brojne su historijske i kulturne znamenitosti Sarajeva. Uzbudljivu priču o njima ispričaće vam sarajevski muzeji, arhive i brojni objekti od arhitektonskog i historijskog značaja koji se nalaze tako blizu jedni drugima da ih u kratkom vremenu možete gotovo sve posjetiti.

Sarajevo se nalazi u kotlini uz rijeku Miljacku pa se grad razvijao i širio duž rijeke prema Sarajevskom polju. Danas je to za regionalne prilike veliki grad (s okolicom oko 450,000 staovnika) koji je glavni grad i kulturno i administrativno središte Bosne i Hercegovine. Kao najznačajnije kulturno središte države Sarajevo nudi i značajan broj kulturnih sadržaja – pozorišta, galerije, biblioteke, knjižare, kino dvorane. Tu su i nezaobilazni međunarodni festivali, od kojih su neki stekli status najznačajnijih festivala svoje vrste u regiji s značajem prepoznatim i na svjetskom nivou.

Sarajevo, kao prilično hedonistički orijentiran grad, nudi brojne užitke i šaroliku zabavu. Gastronomska ponuda obuhvata brojne restorane (nacionalne i internacionalne kuhinje), picerije i sl. Među njima i male ugostiteljske objekte (pretežno locirane na Baščaršiji) koji nude znamenite lokalne specijalitete - ćevabdžinice (koje nude čuvene ćevape, pravi gastronomski «suvenir» Sarajeva), buregdžinice (s pitama svih lokalno popularnih vrsta), aščinice (male restorane s tradicionalnim lokalnim i orijentalnim specijalitetima), slastičarnice (s tradicionalnim orijentalnim i srednjeevropskim kolačima i slatkišima). Zabava u Sarajevu ima puno najrazličitijih lica i može se naći u svako doba u brojnim lokalima (posebno su brojni kafići i klubovi) koji nude mogućnost opuštenog ispijanja kafice ili zabave uz glasnu muziku i praktično rade i danju i noću. Jer Sarajevo je izuzetno živ grad čije su ulice pune tokom cijelog dana, a i dobrog dijela noći.

Neiscrpna su svjedočanstva o gostoljubivosti i posebnom šarmu koji odlikuju Sarajevo i Sarajlije. Sarajevo poziva svakog dobronamjernika – odazovite se i dolazićete ponovo i ponovo. Čak i ako se ne napijete vode sa baščaršijske česme.